{"id":2560,"date":"2026-04-10T17:21:16","date_gmt":"2026-04-10T17:21:16","guid":{"rendered":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/?p=2560"},"modified":"2026-04-23T17:33:03","modified_gmt":"2026-04-23T17:33:03","slug":"o-gradu-starigrad-paklenica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/hr\/2026\/04\/10\/o-gradu-starigrad-paklenica\/","title":{"rendered":"O gradu Starigrad-Paklenica"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107 sam napisao nekoliko \u010dlanaka o svojim lutanjima po Paklenici. Ali vas nikada nisam upoznao s obalnim gradi\u0107em Starigradom, koji mi je vrlo drag i koji koristim kao svoju bazu kad istra\u017eujem kutke ju\u017enog Velebita.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Ovaj grad nudi sve \u0161to mi treba: netaknutu prirodu u okolici, mir i ti\u0161inu (posebno u prolje\u0107e i jesen), plavo more, toplu sun\u010devu svjetlost i da\u0161ak povijesti.<\/p>\n

*Malo povijesti*<\/strong><\/p>\n

Iako se obalni obronak planinskog lanca Velebita na prvi pogled \u010dini neugostoljubivim, podru\u010dje na kojem se danas nalaze Starigrad i obli\u017enje selo Seline naseljeno je od prahistorijskih vremena. Ovo podru\u010dje naseljeno je najmanje deset tisu\u0107a godina.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Vjeruje se da su male skupine lovaca nastanjivale ovo podru\u010dje tijekom posljednjeg ledenog doba. Tada je razina mora bila 120 metara ni\u017ea nego danas. Cijeli sjeverni Jadran u to je vrijeme bio prostrana travnata ravnica na kojoj su pasle krda divljih goveda. Velebitski kanal bio je \u0161iroka dolina kroz koju je tekla rijeka. A planinski masiv Velebita bio je hladan i neprijateljski, a njegovi najvi\u0161i dijelovi prekriveni ledenjacima. Kada je razina mora po\u010dela rasti na kraju ledenog doba, ljudi su morali tra\u017eiti nove na\u010dine pre\u017eivljavanja na vi\u0161im, planinskim podru\u010djima. Iz tog razdoblja potje\u010du najstariji tragovi ljudske prisutnosti na Velebitu.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Prije osam tisu\u0107a godina u podru\u010dju Jadrana pojavile su se skupine pastira i poljoprivrednika. Stigli su morem, u malim skupinama, donose\u0107i sa sobom p\u0161enicu, doma\u0107e \u017eivotinje i osnovno znanje o njihovom uzgoju. Tako je zapo\u010deo sto\u010darski \u017eivot na Velebitu, koji je sve do nedavno ostao jedna od najva\u017enijih gospodarskih djelatnosti. Pa\u0161njaci su bili razasuti po planinama na razli\u010ditim nadmorskim visinama, \u0161to je omogu\u0107avalo sezonsku iskoristivost.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Bakarno doba donijelo je \u017eivot u ve\u0107im zajednicama i izgradnju prvih gra\u0111evina. Mnogi strate\u0161ki va\u017eni lokaliteti na stjenovitim rtovima bili su utvr\u0111eni zidinama \u2013 takve su utvrde poznate kao brdski gradovi i slu\u017eile su u obrambene svrhe. Danas su uni\u0161tene. Poznati brdski gradovi nalazili su se iznad dana\u0161njih Modri\u010da, Seline, Starigrada i Milovca, \u0161tite\u0107i veliko podru\u010dje plodnih polja u ovom dijelu obale. Oko brdskih gradova nalazili su se grobovi lokalnih vladara iz bron\u010danog i \u017eeljeznog doba koji su vladali ovom regijom. Ve\u0107ina grobnih humaka iskopana je davno, a grobovi su oplja\u010dkani.<\/p>\n

Tijekom posljednja dva stolje\u0107a prije Krista isto\u010dna obala Jadrana postupno je bila zauzeta od strane rimskih trupa. Po\u010detkom 1. stolje\u0107a poslije Krista osnovana je rimska provincija Dalmacija. U to je vrijeme osnovan Starigrad, tada poznat kao rimski grad Argyruntum, i brzo se razvio u va\u017ean trgova\u010dki centar. Grad je cvjetao tijekom ‚Pax Romana‘. \u017divot u gradu je ‚ugasnuo‘ po\u010detkom 4. stolje\u0107a, kada su zapo\u010dele invazije ‚barbarskih‘ plemena.<\/p>\n

Srednji vijek obilje\u017een je „Velikom selidbom“. U tom je razdoblju u Dalmaciju stiglo Hrvati. Najstariji sa\u010duvani trag njihove prisutnosti je crkva sv. Jurja u Rovanjskoj (izgra\u0111ena u 9.\u201310. stolje\u0107u). U Starigradu sli\u010dan trag je crkva sv. Petra.<\/p>\n

Uslijedila su dva stolje\u0107a ratova s Turcima, zbog \u010dega su podno\u017eja Velebita te\u0161ko stradala i zapala u ru\u0161evinu. Godine 1527. Turci su zauzeli Liku i dalmatinsku pozadinu, kao i grad Obrovac na rijeci Zrmanji. Malo kasnije zauzeli su i ve\u0107i dio Ravnih Kotara. Nakon \u0161to su prodirali u Novigradsko more, kopneni su vezi izme\u0111u sjevernog i ju\u017enog dijela Hrvatske potpuno prekinuti. Posljedi\u010dno, obalna padina Velebita (uklju\u010duju\u0107i Starigrad) pretvorila se u „zemlju nikoga“ i postala je popri\u0161te \u010destih vojnih operacija i upada. Ova je situacija trajala otprilike 150 godina. Kada je turska mo\u0107 oslabila, venecijanske vlasti su ve\u0107 1671. godine po\u010dele ponovno naseljavati napu\u0161teni Starigrad. Do kraja 17. stolje\u0107a gotovo su cijela podno\u017eja ponovno naseljena. Godine 1700. Turci su se trajno povukli, a podno\u017eja ju\u017enog Velebita postala su dio Venecijanske Dalmacije.<\/p>\n

Dalmacija je potom bila pod francuskom vla\u0161\u0107u kratko razdoblje (1806.\u20131814.), a 1815. postala je dio Austro-Ugarske (do 1918.).<\/p>\n

*Moje misli \u263a*<\/strong><\/p>\n

Centar Starigrada, gdje se nalazi ve\u0107ina kafi\u0107a, restorana i povijesnih spomenika, ome\u0111en je podru\u010djem izme\u0111u Trga Stjepana Radi\u0107a i sporednih ulica Sv. Jurja i Stjepana Bu\u0161ljeta. To je obalno podru\u010dje s lukom.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Ako pro\u0111ete oko 700 metara ulicom St. George od trga, do\u0107i \u0107ete do informacijske plo\u010de koja pru\u017ea detalje o rimskom gradu Argyruntumu, koji se nalazio na mjestu dana\u0161njeg Starigrada.<\/p>\n

\"\"
Od rimskog doba…<\/figcaption><\/figure>\n

Ako se okrenete le\u0111ima prema informacijskoj plo\u010di, vidjet \u0107ete staro groblje s ru\u0161evinama male crkve. Pro\u0161etajte oko njega i poku\u0161ajte osjetiti \u010darobnu auru koja iz njega zra\u010di.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Zatim nastavite Ulicom svetog Jurja uz obalu oko 100 metara i do\u0107i \u0107ete do crkve svetog Jurja. Ova je crkva izgra\u0111ena 1850. godine, a bogoslu\u017eja se i danas odr\u017eavaju u njoj.<\/p>\n

<\/p>\n

Ako nastavite istom ulicom do kraja (gdje se spaja s ulicom Franje Tu\u0111mana), pro\u0107i \u0107ete pokraj nekoliko mjesta pogodnih za kupanje u moru, kao i mog omiljenog restorana Dalmacija, gdje ne smijete zaboraviti probati ukusnu \u010dokoladnu tortu za desert \u263a.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Moj omiljeni kafi\u0107-bar B & T nalazi se na raskri\u017eju ulice Sv. Jurja i ulice Franje Tudmana, gdje se obi\u010dno zaustavim na kavu ili to\u010deno pivo dok \u0161etam Starim Gradom.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Preporu\u010dujem nastaviti ulicom Tudmana prema selu Seline, zatim skrenuti desno na ulazu u kamp i nastaviti du\u017e obale. To \u0107e vas dovesti do pla\u017ea koje pripadaju resortu Bluesun Hotel Alan. Imajte na umu da je ovu \u0161etnju dopu\u0161teno poduzeti samo izvan slu\u017ebene sezone! Ako \u017eelite pro\u0161etati tamo tijekom sezone, nastavite Tudmana ulicom nakon ulaska u kamp i skrenite desno tek nakon \u0161to pro\u0111ete hotelski kompleks, odmah iza Tommy supermarketa, te krenite ravno prema moru.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Stignut \u0107ete na pla\u017eu na kojoj volim plivati. Preporu\u010dujem da nastavite du\u017e obale prema Selini, a iz daljine \u0107ete vidjeti siluetu ru\u0161evina tornja zvanog Ve\u010dka kula. Ovu su utvrdu izgradili Venecijanci u 16. stolje\u0107u kako bi se obranili od Turaka. Tijekom turskih napada toranj je imao veliku strate\u0161ku va\u017enost u kontroli plovidbe kroz Velebitski kanal. Arheolozi vjeruju da je toranj imao tri kata. Postoji mnogo legendi o tornju, a najzanimljivija se odnosi na kralja Pasoglava.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Prema legendi, kralj Pasoglav, koji je imao ljudsko tijelo i pse\u0107u glavu, nekada je \u017eivio u Ve\u010dkoj kuli. Uvijek ga je brijao drugi mladi\u0107, jer je kralj svoga brija\u010da, koji bi ga obrijao i vidio njegov pravi oblik, dao pogubiti kako se njegova tajna ne bi otkrila. Majka jednog od mladi\u0107a koji je trebao obi i obrijati kralja smislila je na\u010din da spasi svoga sina. Zamije\u0161ala je kruh sa svojim mlijekom i dala ga sinu da ga ponudi kralju. Nakon brijanja, kralj je pojeo kruh, a zatim mu je mladi\u0107 rekao da je kruh sadr\u017eavao i maj\u010dino mlijeko. Budu\u0107i da su postali bra\u0107a zahvaljuju\u0107i maj\u010dinom mlijeku, kralj je odlu\u010dio pustiti ga, ali mu je naredio da nikome ne otkrije tajnu pse\u0107e glave.<\/p>\n

Mladi\u0107 je dugo \u010duvao tajnu za sebe, ali je naposljetku odlu\u010dio povjeriti je zemlji. Iskopao je rupu, nagnuo se i \u0161apnuo tajnu. Kasnije je iz zemlje izraslo staro stablo, od kojeg je jedan pastir napravio zvi\u017edaljku. Kad je po\u010deo svirati, odjeknule su rije\u010di: ‚Na\u0161 kralj ima pse\u0107e glave‘. Tajna se pro\u0161irila, a kralj Pasoglav ostao je neobrijan i u samo\u0107i do smrti, dok mladi\u0107i vi\u0161e nisu morali strahovati od smrti u kraljevskoj tvr\u0111avi.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Lokacija ru\u0161evina Ve\u010dka kula zapravo je rt na pla\u017ei Kulana, pa svakako idite na kupanje \u263a.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Ako ne volite planinarenje, ali obo\u017eavate prekrasne poglede, dat \u0107u vam dva savjeta \u2013 i lako mo\u017eete do\u0107i tamo automobilom.<\/p>\n

Ulica Alojza Stepinca vodi iz Starigrada u planine. Upravo ta cesta povezuje grad s planinskim selima poput Dokozica, Katalini\u0107a i Milovaca. Cijeli put dug je 6,5 km i zavr\u0161ava na parkirali\u0161tu na planinskom prijevoju izme\u0111u vrhova Gradi\u0107 i Koji\u0107a glavica. Cijela je ruta u usponu i vodi vas pokraj zanimljivih stjenovitih formacija. Pogledi, bilo prema moru ili na planine Velebit, doista su impresivni. Potrebno je voziti sporije zbog uske asfaltirane ceste i biciklista, ali ina\u010de je cijeli put lako pro\u0107i.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Druga opcija je voziti do sela Modri\u0107 (oko 10 km) cestom D8, a zatim skrenuti u brda na cestu 907. Cesta se postupno penje, vode\u0107i vas pokraj brda Gromila (141 m), Visoka Glavica (253 m) i Kitnasta Glavica (286 m). Ako budete imali sre\u0107e \u263a i na cesti nai\u0111ete na krave ili drugu stoku (koja ovdje slobodno pase), sigurno \u0107ete se morati zaustaviti, jer ovdje lokalne krave imaju svoja pravila \u263a.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Nakon otprilike 5 kilometara asfalta po\u010dinje pra\u0161njava, kamenita staza. Ako vozite ni\u017ee vozilo, najbolje je usporiti radi sigurnosti, ali je sasvim prohodna (vozio sam \u0160kodu SUPERB). Postupno \u0107ete se popeti iznad brda Visoka glavica (509 m), pro\u0107i izme\u0111u brda Veliki kuk (777 m) i Debeli kuk (728 m) te sti\u0107i do prekrasnog mjesta na nadmorskoj visini od 900 m zvanog Libinjska kosa.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Odavde mo\u017eete zapo\u010deti uspon na glavni greben Ju\u017enog Velebita \u2013 najbli\u017ei vrh je Sveto Brdo (1.750 m). \u010cini se kao da ste na drugom kraju svijeta, osobito ako dolazite od mora, jer vas prijelaz preko Libinjske Kose vodi iz priobalnog svijeta u srce Velebita. Mo\u017eete se vratiti istim putem, ili postoji druga opcija \u2013 nastavite voziti cestom broj 1003 preko platoa oko 7,5 km i iza brda Alanac priklju\u010dit \u0107ete se na poznatu Majstorsku cestu. Ovdje zaista morate voziti vrlo sporo kako ne biste udarili u podvozje ili probu\u0161ili gumu. Ali ovaj mali porast adrenalina se definitivno isplati \u263a. Zatim mo\u017eete odlu\u010diti ho\u0107ete li skrenuti lijevo na Majstorsku cestu i voziti sve do sela Sveti Rok ili skrenuti desno i, nakon kilometar i pol preko prijevoja Ba\u0107in Stolac (912 m), sti\u0107i do prijevoja Vrhprag (856 m). Ovaj prijevoj je poznat kao polazi\u0161te za uspon na Tulove grede. Tako\u0111er je poznat iz filmova o „Winetou“, jer su mnoge scene iz njih snimljene upravo ovdje. Zatim se jednostavno spustite cestom Majstorska, gdje \u0107ete se priklju\u010diti na cestu D547 i vratiti se u Starigrad.<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Starigrad zaista ima mnogo toga za ponuditi. Pokazao sam ti nekoliko zanimljivih mjesta, ali ni izdaleka ne sva. Nadam se da sam te na neki na\u010din inspirirao.<\/p>\n

<\/p>\n

Andrea<\/figcaption><\/figure>\n

Ako odlu\u010dite krenuti mojim stopama i trebate savjet o smje\u0161taju, hrani, planinarskim stazama ili drugim na\u010dinima provo\u0111enja vremena u okolici Starigrada i Paklenice, slobodno me kontaktirajte putem e-maila na ajka@uzisibalkaninak.com, moju Facebook stranicu ‚U\u017eivajte u Balkanu druga\u010dije<\/a>‚ ili Instagram<\/a>.<\/p>\n

P.S.: Sve su fotografije za\u0161ti\u0107ene autorskim pravima \ud83d\ude42<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 sam napisao nekoliko \u010dlanaka o svojim lutanjima po Paklenici. Ali vas nikada nisam upoznao s obalnim gradi\u0107em Starigradom, koji mi je vrlo drag i koji koristim kao svoju bazu kad istra\u017eujem kutke ju\u017enog Velebita. Ovaj grad nudi sve \u0161to mi treba: netaknutu prirodu u okolici, mir i ti\u0161inu (posebno u prolje\u0107e i jesen), plavo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2255,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[883,880],"tags":[1183,887,1173,1185,895,1187,1189,1191,1177,1193,1195,1175,1181,1179,1197,1199,1201,1203],"class_list":["post-2560","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska","category-uncategorized","tag-argyruntum","tag-balkan","tag-centar","tag-dalmacia","tag-hrvatska","tag-libinska-kosa","tag-majstorska-cesta","tag-modric","tag-okruzenje","tag-paklenica","tag-plaze","tag-povijest","tag-restoran","tag-setnja","tag-starigrad","tag-tulove-grede","tag-velebit","tag-vrhprag"],"lang":"hr","translations":{"hr":2560,"ru":2564,"sk":2254,"en":2557},"pll_sync_post":{},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2560","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2560"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2560\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2563,"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2560\/revisions\/2563"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/uzisibalkaninak.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}